top of page

BIOLOŠKA SEKCIJA.

 

Da deca vole biologiju pokazuje i njihova brojnost na aktivnostima koje nisu obavezne, kao što je biološka sekcija. Mnogo dece pohađalo je aktivnosti sekcije u  želji da nauče još mnoge zanimljivosti iz sveta biologije koje ne mogu čiti i videti u okviru redovne nasteva. Kako bismo odgovorili za njihovu veliku zainteresovanost za biološku sekciju,  pripremili smo vrlo zanimljiv plan aktivnosti sekcije sa sadržajima iz zoologije, botanike, antropologije, zaštite životne sredine. Svako je na sekciji mogao da pronađe nešto što će mu biti zanimljivo, a isto tako i sami učenici su kreatori programa, i prate se njihovo interesovanje za pojedine teme. Sve ovo učinilo je BIOSekciju jednom od najzanimljivijih i najposećenijih sekcija u školi.

Obeležavanje Dana planete Zemlje 2013-e.

 

Dan planete Zemlje 2013. godine obeležili smo u duhu reciklaže. Razgovarali smo o tome šta je reciklaža, šta se sve može reciklirati i zašto je reciklaža korisna za planetu. Pogledali smo zanimljiv film, a nakon toga imali i radionicu kreativne reciklaže.

I 2014. odajemo počast našoj planeti.

 

Obeležavanje Dana planete Zemlje 2014. godine nastavljamo u duhu reciklaže. Razgovarali smo o reciklaži, a nakon toga usledila je radionica kreativne reciklaže. U školi smo sakupljali plastične čepove, i od sakupljenih čepova napravili smo plakat sa maskotom naše sekcije-kornjačom :)

Sat za našu planetu.

 

Po prvi put 2013. godine OŠ 'Nikola Vukićević' iz Sombora priključila se globalnoj akciji za očuvanje planete 'Sat za našu planetu'. Te godine program je obuhvatao nagradni likovni konkurs 'Kako ja čuvam planetu', izložbu radova i proglašenje pobednika, postavljanje kutije za sakupljanje plastičnih čepova, projekciju filma 'HOME' ('DOM'), izlaganje učeničkih radova i razgovor o energetskoj efikasnosti. Veliki broj učenika odazvao se akciji, i svi zajedno u 20h ugasili smo školska svetla i zapalili sveće u obliku simboličnih 60+.

'5 do 12 za našu planetu'

 

2014. godine OŠ 'Nikola Vukićević' iz Sombora po drugi put se priključila globalnoj akciji za očuvanje planete 'Sat za našu planetu'. Te godine celu nedelju posvetili smo planeti i imali raznovrsne aktivnosti, među kojima je svako mogao pronaći nešto zanimljivo i korisno. Nedelju smo započeli sa dokumentarnim filmom iz kolekcije Plva planeta (Blue Planet). Nakon toga sa našim mališanima iz škole, učenicima od 1. do 4. razreda snimili smo pitalicu 'Planetica'. Mališani su nam ispičali šta je to planeta, reciklaža, šta se sve može reciklirati, ko je ekolog itd. Sledeći dan uledila je reciklažna radionica na kojoj smo napravili modele staklene bašte, vetrenjače i solarnih panela od vrlo jednostavih materijala (papira, alu folije, kutija za cd-ove). Sledećeg dana na zidovima u našem hodiku našao se pregršt radova učenika od 5-8. razreda, ne temu 'Kliamtske promene', zajedno sa modelima koji ilustruju upotrebnu odnovljivih izvora energije. U subotu se odvijala glavna aktivnost u okvru ove naše nedelje posvećene planeti-obeležavanje dana 60+. Neki od učenika pričali su nam o obnovljivoj energiji, neki su pripremili zanimljvu eo-ukršenicu, a nakon toga, kao i prošle godine zapalili smo sveće u obliku 60+.

Album-javna akcija 60+

Album-izložba radova

Album-projekcija dokumentarnog filma

Album-radionica

Pitalica 'Planetica'

Za naše učešće zvanično smo pohvaljeni od strane WWF Srbija (Svetskog fonda za prirodu)

Retrospektivu nedelje '5 do 12 za našu planetu' pogledajte u videu. Kao što vidite i naši mališani dobili su diplomice za učešće u snimanju ekopitalice.

Izlet u prirodi.

Učenici Osnovne škole ”Nikola Vukićević” proveli su jednu subotu radno, ali ne previše naporno. Čak šta više, uživali su u prirodi na kanalu zajedno sa svojim nastavnicima fizičkog, fizike i biologije.

Sadim, sejem, presađujem.

Na času sekcije upoznali smo se i sa načinom sadnje, sejanja i presađivanja biljaka. Iskoritili smo stari akvarijum i u njega zasejali semena začinskih i lekovitih biljaka, napravili smo ukrasnu baštu u tegli, u zemlju postavili riznice Forzicije koja će kada naraste krasiti naše dvorište. Lepo smo se družili, a na dalje nastavljamo brigu o našim biljkama i semenima.

ZOOrigami.

Na ovom času sekcije spojili smo u jedno više korisnih i zanimljivih stvari: reciklirali smo papir, naučili da pravimo origami životinje, ukrasili smo naš kabinet i lepo se družili. Zidove i prozore našeg kabineta krase ZOOrigami leptiri i žabice, napravljeni radom naših veštih ruku i uz prisustvo dobre volje.

Festival nauke u OŠ 'Ivo Lola Ribar' Sombor.

Jedan vikend uživali smo u čarima nauke, jer nauke nikad dosta! U OŠ ”Ivo Lola Ribar” Sombor, vrata su bila otvorena svima onima koji su želeli na kratko da ”zavire” u svet nauke. Ovoga puta moram da iskažem svoje lično oduševljenje i pohvalim sve učesnike našeg malog, ali vrednog festivala nauke, koji su pokazali da i u Somboru deca vole nauku i da su u Somboru deca i mladi i te kako željni da uče, istražuju i svoje znanje prenose drugima sa velikim entuzijazmom i ljubavlju. Veliki broj učenika i njihovih nastavnika uzeo je učešće u ovom lepom događaju promocije nauke, i sa osmehom i voljom na zanimljiv način predstavili su nam fiziku, hemiju, biologiju, geografiju, elektrotehniku, matematiku, računarstvo itd. Naši utisci su i više nego pozitivni, jer smo kroz zabavu i druženje sa drugom decom i mladima saznali mnoge korisne i zanimljive stvari. Isto tako motivisani smo da i naša škola, odnosno naši učenici budu promoteri nauke i da svoju ljubav prema nauci prenose drugima.

CSI Sombor :).

Kako ne bismo samo maštali o poslu CSI detektiva i razišljali o tome kako je to analizirati mesto zločina, kakav je osećaj putem različitih tragova otkriti počinioca zločina, na biološkoj sekciji stavili smo se upravo u ulogu detektiva. Šta smo to otkrivali? Pa, ono što je za nas, ''male'' biologe najvažnije, ko je ukrao eksponate iz Prirodnjačkog muzeja. Da bismo mogli da analiziramo otiske sa mesta zločina i uporedili ih sa otiscima osumnjičenih, prvo smo morali da naučimo koji to sve tipovi šara (otisaka) postoje, kako i zašto nastaju otisci i koja je njihova uloga. Analitirali smo svoje otiske prstiju, uz pomoć mastila smo ih otisnuli na papiru, a takođe smo i oktili ko je ukrao kolekciju retkih leptira i kosti dinosaurusa iz Prirodnjačkog muzeja.

Zavirili smo u ćeliju.

Na času biološke sekcije  zavirili smo u tajne ljudske ćelije i učinili smo vidljivom našu DNK iz ćelija sluzokože usta. Za ovaj eksperiment trebala nam je:  čaša sa 500 ml  obične vode,deterdžent za suđe, so kao i  alkohol etanol i boja za hranu. Prvo što smo uradili jeste da smo pomešali 500 mililitara vode sa kašikom soli. Mešali smo  ove sastojke dok se so nisu otopili. Iz ovog rastvora smo posle izdvojili tri kašikice slane vode u čistu čašu. Izdvojenu vodu mućkali smo u ustima minut, pa potom ispljunuli sadržaj nazad u čašu.Naše ćelije iz usta su se tada nalazile u vodi. Posle ovoga polako smo promešali slanu vodu sa jednom kapi deterdženta, izbjegavajući mehuriće koliko god možemno. Sapun otklanja ćelijsku membranu i otpušta DNK. Dok smo u drugoj odvojenoj čaši pomešali 300 mililitara etanola (alkohola) sa nekoliko kapljice boje za hranu. Sledeći korak jeste da se nagne čaša sa slanom vodom i polako dodje alkohol tako da se napravite sloj na vrhu (debljine oko 1-2 centimetra). Pričekali smo oko dve i po minute kako bi se  pojavile bele male grudvice i niti. Dobili smo našu DNK u čaši!

 

Insektarijum bez izgubljenih života

Ubijanje insekata, svakako da više ne treba da se praktikuje u nastavi biologije. Mnogi insketi su ugrožene vrste , te je samim tim i kažnjivo zakonom da se ubijaju. Zato smo odlučili da na času sekcije napravimo insketarijum, a da pri tome ne ubijemo nijedno živo biće. Za to su nam poslužile fotografije različitih grupa insekata (pravokrilaca, opnokrilaca, dvokrilaca, tvrdokrilaca, stenica, leptira, vilinih konjica, bubašvaba i dr.). Uz pomoć čioda smo na pano zakačili slike insekata zajedno sa nazivom vrste (narodnim i latinskim) i tako smo naučili da prepoznajemo neke vrste insekata koje su karakteristične za naše krajeve. Ovaj insektarijum sada se nalazi na zidu našeg kabineta i idealno je nastavno sredstvo za upoznavanje entomofaune našeg okruženja

I ove godine održali smo radionicu Analiza otisaka prstiju, pošto se pokazala kao vrlo uspešna i zanimljiva, a i sami učenici su izrazili želju da se ova radionica ponovi. Naučili smo da razlikujemo tri osnovna tipa šara koje postoje na jagodicama prstiju-petlja, kotur i luk, naučili smo šta predstavlja tačka triradijus i kako nam ona pomaže da odredimo tip otiska, takođe pričali smo o tome zašto su uopšte nastale brazde na našim dlanovima i stopalima i zašto se otisci koriste u kriminalistici. Odredili smo tipove otisaka na naših deset prstiju. Pravi detektivi na delu. :)

 

Mala škola detektiva-sezona 2

Treću godinu za redom, učenici OŠ ''Nikola Vukićević'' iz Sombora, zajedno sa nastanicama geografije i biologije, priključili su se globalnoj akciji 'Sat za našu planetu'. Iz godine u godinu sve veći broj učenika odaziva se ovoj akciji i sve više njih ima razvijenu svest o tome da je na svakom pojedincu deo odgovornosti da se očuva naša jedina planete. Ove godine prva aktivnost u okviru nedelje 'Promeni navike, sačuvaj planetu' bila je upravo javna akcija i gašenje svetla, a nakon toga usledile su radionica, projekcija filma i snimanje kratkih edukativnih video materijala. Interni nagradni konkurs za likovne i literarne radove bio je otvoren u okviru škole, a proglašenje pobednika i dodela narada obavljeni su 22.aprila na Dan planete Zemlje.

Promeni navike, sačuvaj planetu!

Obeležavanje akcije

Radionica pripreme materijala za snimanje

U okviru nedelje 'Promeni navike. sačuvaj planetu' učenice 6. i 7. razreda naše škole, zajedno sa mnom kao mentorom, snimile su dva video snimka o tome kako svako od nas, kao pojedinac, treba da razmisli o svojim postupcima, promeni svoje navike i na taj način sačuva planetu. Pogledajte ih i razmislite šta možete primeniti i u svom svakodnevnom životu.

Dobre ideje za uštedu energije   Promeni navike, sačuvaj planetu

Treću godinu za redom, OŠ ''Nikola Vukićević'' iz Sombora, dobija zahvalnicu od Svetskog fonda za prirodu (WWF-World Wild Fund for Nature) za aktivno učešće u globalnoj kampanji ''Sat za našu planetu''. Iz godine u godinu sve veći broj učenika odaziva se ovoj ekološkoj akciji i sve više njih ima razvijenu svest o tome da je na svakom pojedincu deo odgovornosti da se očuva naša jedina planeta. U nedelji pre globalne akcije ''Sat za našu planetu'',  u periodu od 20. do 28. marta, bila sam učesnica međunarodnog  seminara ''Environmental training for eco-trainers'' u Nemačkoj. Najvažniji cilj treninga bio je da edukuje i osnaži nove mlade eko-trenere kao lidere u ovoj oblasti, obezbeđujući im prektične alate i metodologiju koju bi primenili u svom nastavnom i trenerskom radu, te na taj način jačali kapacitete svoje lokalne zajednice u oblasti zaštite životne sredine. U konkurenciji od preko 180 kandidata koji su aplicirali za učešće na treningu, izabrano je 30 mladih, između 18 i 35 godina, iz nekoliko evropskih zemalja (Nemačka, Velika Britanija, Španija, Latvija, Gruzija, Armenija, Rumunija, Moldavija, Albanija, Francuska, Češka, Srbija) koji su pokazali najveću motivaciju i potencijal da se putem ovog treninga unaprede i stečeno znanje primene u praksi tj. kroz realizaciju projekata u oblasti ekologije i zaštite životne sredine, prvenstveno u radu sa decom i mladima. Od septembra se očekuje početak rada ekološke sekcije u ovoj školi, sa nizom edukativnih i volonterskih aktivnosti koje će imati za cilj kako razvoj ekološke svesti, tako i konkretne akcije na polju zaštite životne sredine.

 

 

Zahvalnica svetskog fonda za prirodu

Pobednički rad u okviru literarne kategorije radova

Tužna bajka o planeti

Nekada davno živeo je kralj Svemir I Kosmosović sa svojom ćerkom Prirodom i kraljicom Zemljom. Kralj je napravio iz zrna pepela veliku planetu koju je nazvao po njegovoj ženi, Zemlja. Ovaj raj bio je namenjen njihovoj ćerki princezi Prirodi.Kada je princeza porasla, počela je da živi na planeti Zemlji, ali pošto nije bilo nikoda da joj pravi društvo, majka joj je stvorila, čoveka.
Čovek nije bio jedini sa svojom princezom, stvorena je trava da ne hoda po stenama, drveće da svaki dan udišu čist vazduh, pećine da se sakriju od opasnosti, reke da se ujutru umiju a leti rashlade, kiše da sve biljke mogu da rastu... Ali majku je zadesila strašna nesreća, pa je princeza ostala sama sa svojim čovekom i ocem koji je bio suviše daleko da bi joj išta pomogao. Princeza je jedne noći dok je plivala po tihoj, krošnjama skrivenoj i jednostavno čarobnoj reci, sasvim slučajno stvorila kornjaču, a kada se osvrnula oko sebe tu je bila i riba i zmija i....ma neću vam više nabrajati, znate već kavih lepota ima u vodi. Ukratko, tu su bile životinje i ne samo vodene, već i kopnene. Ispred kolibe, princezu je sačekao muž koji je bio pomalo uplašen od svih tih životinja! Princeza mu je zatim sve objasnila, a on je bio presrećan jer će konacno imali neke prijatelje osim biljaka.... I tako, godina za godininom je prolazila a čoveku je bilo sve dosadnije i dosadnije uz svoju ženu i zato se jedne noći tiho i nečujno iskrao iz kolibe i pobegao u „svet“.
Posle dugog pešačenja, seo je da se odmori. Ali njegove planove saznale su životinje i stoga su požurile da o tome svemu obaveste princezu Prirodu. Za to vreme, dok su životinje jurile ka kolibi, čovek se već probudio ne znajući šta se dogadja. Počeo je da šeta dalje. Ugledao je medveda. Znao je medved po instiktu da čovek za životinje znači „pretnja“ pa se medved razjario i potrčao prema čoveku, a čovek zgrabi granu i probode medveda i tako postade „opasnost“ za sve životinje. Pošto je znao da će ga princeza Priroda kazniti, on je medveda sakrio i vešto prikrio šuškavim, žutim, opalim lišćem i vratio se u kolibu. Princeza ga je kao i uvek dočekala na večeri, ne govoreći ništa o priči koju su joj ispričale životinje. Sledeće godine, princeza je rodila decu i postala Majka Priroda. Ali, očeva se greška stalno ponavljala čak i bez prikrivanja. Majka je sinove često kažnjavala zbog njihovih nestašluka. Deca su bila spremna na sve, svakog dana su pravila oružja za odbranu odnosno napad, a žalosna majka ih je samo posmatrala i tužno, tužno plakala jer je rodila decu koja ce uništiti svet. Bezobzirnost i bahatost. Ubiše majku!
Posle nekoliko tužih godina, raj je postao najstrašniji košmar. Vekovi agonije i uništavanja su se nastavili, tuga je bivala sve veća. Čovek je vremenom izmislio mnogo načina za uništavanje i njegovi prioriteti su postali zastrašujući. Lepše je mirisati na neki parfem nego na svež vazduh, bunda je preča od života medveda i leoparda, cipele i torba od postojanja krokodila, stravične skulpture prepariranih zivotinja, rog nosoroga umesto čiviluka....Da vam ne pominjem važnost velikog, zadimljenog grada u odnosu na prelepe, zelene šume. Danas od dima iz tih gradova ne vidimo modro nebo posuto zvezdama, ne vidimo više ni budućnost, jer je pitanje da li i postoji. Mi smo korov u velikoj staklenoj bašti. Nisam sigurna da možemo poništiti tu staklenu baštu kao da je nije bilo, ali znam i verujem da možemo, ako hoćemo, prestati krčiti šume, prestati otrove iz dimnjaka fabrika puštati u vazduh i vodu. Možemo prestati ubijati da bi ulepšali svoju spoljašnost jer nas ona neće učiniti lepšim iznutra.
Hajde ljudi! Možemo zajedno. Još ima vremena. Nadam se da ste shvatili i razumeli šta smo uradili Majci prirodi. Ova priča je bajka sa tužnim krajem, naša surova realnost, mi smo je takvom načinili svojom nepažnjom i sebičnošću. Molim, vratite joj srećan kraj.

Zoorigami-sezona 2

S obzirom da se radionica izrade životinja origami tehnikom, nazvana ZOOrigami, pokazala kao vrlo uspešna i zanimljiva, ponovili smo je i u programu ovogodišnje biološke sekcije. U naš biološki kabinet uleteli su novi ždralovi, leptirići i uskakutale nove žabice. Kod nas je sve živo i veselo i priroda nam je glavna inspiracija. Doduše, otkrili smo na ovoj radionici da među nama ima i antitalenata za origami tehniku, ali ono što je važno jeste da postoji volja da se nešto nauči i uvek prisutna ljubav prema prirodi.

Da nam kanal bude čist!

Kada razgovaramo o tome šta bi učenici želeli da rade u okviru sekcije, uvek na prvom mestu jeste odlazak u prirodu. Deci koja žive u gradu i koja veoma retko idu u prirodu, ovo je dragoceno iskustvo. Zato su članovi biološke sekcije OŠ ''Nikola Vukićević'' iz Sombora, zajedno sa nastavnicama biologije, proveli su prepodne u prirodi kraj Velikog bačkog kanala. Posmatrali smo biljni i životinjski svet i čistili obalu kanala od smća, uživali u prirodi i lepo se družili. S obzirom da smo uvideli koliko mnogo ima otpada, odlučili smo da opet organizujemo akciju ćišćenja obale kanala kako bi naša priroda bila čistija.

Right to be(e)!

Mladi biolozi pridružili su se akciji međunarodne organizacije „Mladi i životna sredina" (Youth and Enviroment) i pomogli pčelama u našoj sredini. Akcija se sprovodi od 2012. godine sa ciljem da se skrene pažnja na smanjenje populacije pčela koje imaju značajnu ulogu u očuvanju postojećih ekosistema i lanca ishrane. Pokretački moto akcija i organizacije je „Razmišlljaj globalno, deluj lokalno". Pčele nam obezbeđuju hranu: voće, povrće, useve, kao i med, propolis i matični mleč, te im stoga mnogo dugujemo! Najmanje što možemo da uradimo za njih jeste da posadimo nekoliko biljaka i učinimo grad boljim mestom za pčele!

Čepom do osmeha :)

Povodom 5. juna Svetskog dana zaštite životne sredine realizovana je akcija sortiranja plastičnih čepova u okviru akcije ''Čepom do osmeha''. Čepovi su sortirani po bojama, a sledeće nedelje očekuje se njihov transport u prostorije Somborskog edukativnog centra u kojima se čepovi skladište do transporta u reciklažni centar. Od dobijenog novca, kupuju se pomoćna sredstva za decu sa smetnjama razvoju. Do sada je ova akcija pomogla šestoro dece, a akcija je konktinuirana i čepovi se staln sakupljaju, a nakon toga i prsleđuju dalje na reciklažu. Na ovaj način, objedinjuju se dva važna cilja, očuvanje životne sredine i humanost tj. pomaganje onima kojima je pomoć najpotrebnija. Naša škola u ovoj akciji učestvuje od 2014. godine i do sada smo već nekoliko puta odnosili čepove na reciklažu. Hvala svim malim volonterima koji su sortirali čepove, svima onima koji sakupljau čepove i donose u školu!

Što je našem oku nevidljivo.

Odmah posle boravka u prirodi, na drugom mestu želja sa temama za česove BIOSecije jeste mikroskopiranje. Učenici prosto vole mikroskope, posmatranje onoga što naše golo oko ne može da vidi. Kako na časovima redovne nastave nema mnogo mogućnosti da se mikroskop koristi, njega vrlo često koristimo na časovima sekcije. Posmatramo biljna i životinjska tkiva, uočavamo razlike i sličnosti, pravimo preparate biljne ćelije, polena itd.

Nastavljamo i sledeće godine u istom tempu!

Na poslednjem času sekcije u 2015. godini, svi članovi sekcije dobili su zaslužene BIO nagradice, zato što su bili vredni i zainteresovani za više od onoga što rade na redovnoj nastavi. WWF (Svetski fond za prirodu) poslao nam je sjajan materijal-bedževe, sličice, postere, liflete, koji su i činili poklon paket za članove BIOSekcije. Na času smo planirali i aktivnosti za narednu školsku godinu. Sa nestrpljenjem ih iščekujemo!

Eko kalendar

12. septembra održan je prvi čas EKOSekcije OŠ ''Nikola Vukićević'' u Somboru. Ovoj vrednoj dečini ni subota nije prepreka da dođu u školu i korisno provedu svoje slobodno vreme, čak njih 18 bilo je danas na prvoj u nizu eko radionica. Mnogo kreativnih radova nastalo je nakon dvo ipo časovne radionice, na kojoj smo pravili eko kalendar, odnosno kalendar važnih ekoloških datuma. On će od ponedeljka krasiti zidove našeg biološkog kabineta, a mnoge eko datume ćemo na različite načine obeležiti tokom ove školske godine. Uskoro nas očekuje i sređivanje stolova kabineta, kako bi isti zasijao u punom sjaju. Sekciju vode nastavnice biologije Marija Malbaša i Ena Horvat.

Eurobirdwatch u Somboru

3. i 4. oktobar je vikend tokom koga će cela Evropa posmatra ptice! Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije organizuje Evropski vikend posmatranaj ptica (EuroBirdwatch) na prostoru cele Srbije.  Pošto mi volimo prirodi, priključili smo se ovom događaju. Oko 50 učenika OŠ ''Nikola Vukićević'' iz Sombora zajedno sa svojom nastavnicom biologije, uživali su u dvočasovnoj šetnji pored Velikog bačkog kanala i posmatrali ptice. Naš vodič bio je ornitolog Nenad Spremo iz Apatina. 
EuroBirdwatch je manifestacija koja postoji već 20 godina i okuplja oko 40 zemalja i više od milion učesnika na preko 33.000 događaja, na kojima ljudi mogu više da saznaju o čudesnoj seobi ptica na jug, kao i sa kakvim se to problemima ti migranti susreću. Cilj manifestacije jeste da ljudi nauče nešto više o pticama, njihovom životu, migraciji, potrebi zaštite njih i njihovih staništa.

Sačuvaj drvo-recikliraj papir

Biološki kabinet naše škole barem dva puta mesečno subotom pun je đaka! Jer prirode ne pita da li je subota ili ponedeljak, potrebni smo joj da je čuvamo svaki dan. Ovoga puta uređivali smo kutije za reciklažu papira koje će biti raspoređene u učionice u našoj školi. Do sada smo već reciklirali oko 400 kg papira, a sada kada u svakoj učionici bude kutija, očekujemo još više! Vredni i dobro raspoloženi učenici i njihove nastvnice biologije Ena i Marija, na ovaj način žele svima da pokažu da je vrlo jednostavno učiniti životnu sredinu čisitijom i sačuvati stablo od seče!

Smanji otisak, ostavi utisak

Ovaj čas sekcije omogućio je svakom učeniku da uz pomoć kompjutera izračuna svoj ekološki otisak. Ekološki otisak bi najjednostanije mogao da se opiše kao uticaj čoveka na prirodu tj. koliko svaki čovek pojedinačno ili ljudksa populacija na nekom višem nivou troši prirodne resurse-vodu, zemljiše, vazduh, šume itd. Svaki učenik radio je individualno uz pomoć račuanra i aplikacije Eko otisak, koja može slobodno da se koristi na inernetu. Kao rezultat ove aplikacije dobija se broj planeta koje pojedinac troši. Ukoliko neko živi uravnoteženo sa prirodom, rezultat će biti jedna planeta, jedina koju imamo. Ako suviše trošimo prirodne resurse, rezultati će biti, 1.5 planeta, 2, 3, 4 zavisno od toga kakve su naše dnevne aktivnosti, koliko štedimo ili rasipamo pojedine resurse. Bilo je zanimljivo i korisno baviti se ovom temom u informtičkom kabinetu. 

Biološki dekupaž 

30. januara, subota, naša učionica opet puna! Na času biološke sekcije radili smo dekupaž tehniku na stolovima u kabinetu za biologiju i hemiju! S obzirom da su stolovi ofarbani, želeli smo da im damo 'malo života' i da ih ukrasimo sa biološkim motivima-pticama, leptirima, cvetovima itd. Na času su nam se pridružili i učenici koji pohađaju izborni predmet 'Crtnje, slikanje, vajanje' i nastavnica likovne kulture, koja je bila glavni edukator za dekupaž tehniku.

Volimo našu planetu

13. februara na EKOSekciji obeležavali smo jedan važan datum i tri važna događaja: Dan očuvanja energije, Sv. Trifun i Dan zaljubljenih. Napravili smo veliki broj origami srca koja sada krase pano u holu naše škole i podsećaju nas upravo na ova tri važna događaja. Hvala Milica Kovacevic i Milana Kovacevic, a i svim učenicima koji su nam se nakon časa Svakodnevnog života u prošlosti pridružili u pravljenju srca. Više o WWF kampanji Green heart pogledajte na:http://www.wwf.org.uk/what_we_do/tackling_climate_change/for_the_love_of_our_planet.cfm/?%3Futm_source=facebook&utm_medium=social&utm_content=wwfuk&utm_campaign=organic&pc=APP008004

#ShowTheLove

bottom of page