top of page

 

U 5. razredu po prvi put upoznajemo se sa predmetom biologija, iako smo do tada mnogo toga već naučili o prirodi i živom svetu. Možda nas na početku malo plaši kada vidimo koliko je obimna knjiga iz biologije, ali kada krenemo da ju istražujemo na zanimljiv način, kako u školi, tako i kod kuće, shvatamo da biologija nije bauk.

    U nastavni koristimo ne samo knjigu, nego i prirodni materijal, video snimke i mnoštvo fotografija, časopise, radimo eksperimente, pravimo svoje zbirke, vežbamo na listićima, koristimo tehniku mozgalice, pravimo prezentacije, ali i refereate koji učine naš kabinet i školu lepšima. U nastavi razvijamo logičko razmišljanje, kreativnost, veštine rukovanja sa laboratorijskom opremom, povezujemo sve što učimo sa životom, a pri tom često sa drugarima radimo u grupi ili paru i tako pomažemo jedni drugima i zajedno učimo.

     Znanje proširujemo na dodatnoj nastavi i sekciji, a učestvujemo i na izložbama i posećujemo iste,  učestvujemo u kvizovima, radionicama i dr.

     Na našu ocenu iz biologije utiče ne samo pokazano znanje na pismenim i umesnim proverama, nego i naše zalaganje i ponašanje na času, izrada domaćih zadataka, referata, pohađanje dodatne nastave i sekcije, ali i pohađanje drugih vannastavih aktivnosti, zanimljivosti koje pripremimo i prezentujemo ih odeljenju, prezentacije koje napravimo i izlažemo, dodatni radiovi koje dobijemo kao zadatak od nastavnika ili samoinicijativno itd.

Izložba 'Upotreba lekovitih biljaka u srednjevekovnoj medicini'

Obeležavanje dana Svetog Save u školi najčešće prolazi u istorijskom, književnom i likovnom duhu, ali mi smo odlučili da tokom ovog važnog dana za sve škole i sve đake uključimo i neke sadržaje povezane sa biologijom. Napravilo smo izložbu biljaka (herbarskih listova, crteža i čajeva)  koje imaju lekovita svojstva i koje su se tokom perioda u kome je živeo Sveti Sava koristile za lečenje različitih bolesti. Danas nas savremena medicina odaljava od prirode kada su u pitanju lekovi koji se proizvode u fabrikama, ali čovek se sve više vraća na ono mesto odakle potiču prirodni lekovi-priroda.

Vežba 'Otkrio/la sam novu vrstu'

Tokom petog razreda upoznajemo svet biljaka, njihovu građu, procese koje vrše i značaj u prirodi i za čoveka. Takođe, upoznajemo pojam vrste koji nam je u nasleđe 'ostavio' čuveni Karl Line. Kako bismo što bolje razumeli šta je vrsta i po čemu prepoznajemo neku vrstu, radili smo kreativnu i zanimljivu vežbu. Svaki učenik imao je zadatak da nacrta građu neke biljke što detaljnije (sa delovima kao što su krunica, časica, prašnici, tučak, dlačice) i da opiše njene karakteritike-veličinu, miris, boju, oprašivače itd.,  a sve u cilju dolaska do zaključka da svaku vrstu karakterišu određene osobine, neke zajedničke sa drugim biljkama, a neke jedinstvene samo toj vrsti. Vežba se pokazala kao lepa i korisna, jer svi znamo koliko deca vole da boje, crtaju i maštu prenose na papir.

Učenički referati

 

Učenici izuzetno vole da rade referate, a zadatak nastavnika je da ih nauče kako i gde da pronađu informacije, izdvoje one važne od manje važnih, kako da ih istaknu, kako da urede informacije na papiru i kako da ih prezentuju ostalima iz odeljenja. Tokom prezentovanja, s jedne strane učenici se uče javnom nastupu, a sa druge strane uče da slušaju onoga koji im govori. Na ovaj način učenici stiču dodatna znanja koja ne ogu pronaći u udžbeniku, što kod njih može razviti radoznalost za dalje istraživanje. Mnogi radivi učenika bili su izloženi u Somborskom edukativnom centru povodom obeležavanja Dana nauke u Srbiji, 10. jula.

Korišćenje on-line časopisa za učenje

Kako bi učenici na zanimljiv i slikovit način razumeli na koje sve načine se  raznose semena i plodovi na veću ili manju udaljenost, ko ih raznosi i od čega to zavisi i zašto je važno rasejavanje, nastao je on-line časopis da im u ovom učenju pomogne. Časopis je namenjen svim učencima, i u njemu se nalaze i dodatne informacije koje služe isključivo kao zanimljivosti i podsticaj da se deca zainteresuju da potraže i druge informacije  o ovoj temi.

Zrno, dva, plod i semenka.

Kako bismo što bolje naučili da razlikujemo semena i plodove različitih biljaka, kako bismo uočili raznovrsnost semena i plodova i prilagođenosti na način raznošenja (putem životinja, vode, vetra i dr.), pravili smo sopstvene zbirke semena koje smo potom koristili i na časovima u školi.

Prepoznajem golosemenice svog kraja.

Da li za Božić kitimo jelu? Ili možda smreku ili bor? Uglavnom smreku, iako to verovatno nismo znali, nazivajući ju 'novogodišnja jelka'. Kako bismo naučili koje to golosemenice, i u okviru njih četinari, rastu u našim krajevima, koristili smo prezentaciju, listiće sa karakterima za određivanje vrste i prirodni materija (grančice koje je nastavnica donela, kako bi se izbeglo da svi mi počupamo ogromnu količinu grana, a posle ih bacimo) uz pomoć kojih smo mogli da uočimo najvažije karakteritike za određivanje vrste četinara-oblik i boja iglice, dužina iglice, izgled šišarke i dr. U svoju svesku zalepili smo po jedan listić (iglicu-četinu), opisali karaktere za prepoznavanje vrste i nacrtali ih. Od sada znamo da preoznajemo ne samo koje drvo ukrašavamo za Božić, nego i druge četinere. Na ovaj način po prvi put koristimo jednostavne ''ključeve'' za odeđivanje vrsta.

Interakcija-prezentacija

 

Kako na časovima obrade, tako i na časovima ponavljanja i utvrđivanja koriste se i interaktivne prezentacije koje će aktivirati i one koji se inače vrlo teško pokrenu na rad. Ove prezentacije podstiču sve učenike na posmatranje, razmišljanje, zaključivanje i aktivnost.

Radeći u paru i posmatrajući iglice i šišarke naučili smo da preznajemo četinare koji rastu u našim krajevima-jela, smreka, crni bor, beli bor, čempres, tisa.

Listići za vežbanje

 

Kako bismo na času bili što ativniji, tu su listići za vežbanje i proveravenje onoga što smo naučili. Nema bolje motivacije za učenje od toga kada znam da napradujemo i da smo nešto naučili. Upravo ovi listići za individualni rad ili rad u paru omogućavaju nam da uvidimo na kom nivou znanja smo trenutno i na čemu treba da poradimo više. Takođe, listići se mogu koristiti i kao domaći zadatak.

Šta je sad PZR? :)

 

Vođen proces razmišljanja i zaključivanja dovešće nas do, pitate se čega? Pa PZR! Šta je to, opet se pitate? Pitanja za razmišljanje (PZR) koja će pokrenuti naše vijuge da razmišljamo o golosmenicama kako do sada nismo razmišljali. Na ovom času smo samostalni, ali je nastavnik tu da nas vodi na pravi put kroz pitanja i odgovore. 

Bobica, koštunica, orašica-zabole me glavica od tolikih plodova :)

 

Koristeći modifikovani Montesori metod, na času obrade nastavne jedinice Plod koristili smo kartice sa slikama, radili u paru i razvrstavali ove kartice prema tipovima plodova, a ujedno sve to povezivali sa vrstama kod kojih je određeni tip ploda zastupljen. 

Motivacija da zavolimo biologiju :)

 

Fantastičan video iz TEDx grupe koji prikazuje koliko je priroda oko nas izvor čuda, a da toga nismo ni svesni. Sva ova čuda izučava biolog, pa kako onda da ne volimo bologiju kada nam omogućava da oktivamo neverovatni svet oko sebe! 

Eksperimentima dokazujemo biološke pojave

 

Uz pomoć vrlo jednostavnih sastojaka mnoge biološke pojave mogu da se dokažu putem eksperimenata. Ovaj put mi smo dokazivali transpiraciju-proces odavanja vode u vidu vodene pare. U epruvete smo sipali vodu i dodali različite boje za kolače. Po jedan cvet, sa cvetnom drškom ubacili smo u ove epruvete. Kada smo sledeći dan došli na čas, čekao nas je rezultat kao na slici. Zbog kretanja vode koja je došla do listića krunice, one su se obojale u plavo, zeleno i crveno. 

Posmatramo svet nevidljiv golim okom

 

Zašto da zamišljamo nešto što ne možemo videti golim okom, ako je još u davnom 16. veku otkriven mikroskop. Mi nismo zamišljali kako to izgleda mali otvor na listu, nama nevidljiv, ali biljci izuzetno koristan, mi smo ga videli, upravo uz pomoć mikroskopa. Od vrlo jednostavnih materijala (list, lak za nokte, selotejp) i pribora (predmetno stakalce), videli smo STOMU! Ovaj otvor biljkama je važan za rezmenu gasova. 

Kroz igru učimo oblike listova

 

Zašto da zamišljamo nešto što ne možemo videti golim okom, ako je još u davnom 16. veku otkriven mikroskop. Mi nismo zamišljali kako to izgleda mali otvor na listu, nama nevidljiv, ali biljci izuzetno koristan, mi smo ga videli, upravo uz pomoć mikroskopa. Od vrlo jednostavnih materijala (list, lak za nokte, selotejp) i pribora (predmetno stakalce), videli smo STOMU! Ovaj otvor biljkama je važan za rezmenu gasova. 

Kako petacima objasniti fotosintezu? Lako!

 

Proces fotosinteze je vrlo složen proces, a potrebno je naučiti petake šta se tokom ovog procesa dešava i zašto je ovaj proces značajan za biljku i druga živa bića. Mi smo napraivili jedno zanimljivo poređenje, naša biljka je zapravo FABRIKA. Uz pomoć sva listića, jednog slikovnog i jednog tekstualnog, na zabavan način smo naučili šta je fotosinteza.

 

  

Zelena fabrika

 

Zamisli biljku kao fabriku u kojoj se proizvodi šećer. Sirovine (materijali) za proizvodnju šećera su voda, mineralne supstance i gas ugljen-dioksid. Proizvodnja se obavlja u ćelijama koje sadrže zeleni pigment hlorofil u organelama hloroplastima, a sve uz pomoć sunčeve svetlosti. Nastali šećer provodnim snopićima odlazi u sve delove biljke. Višak se magacionira (čuva) u stablu, korenu, listu  i plodu. U toku ove proizvodnje nastaje i gas kiseonik. Ova zelena fabrika radi od izlaska do zalaska sunca.

bottom of page